Biskup Mijo Škvorc

Biskup

mons. MIJO ŠKVORC, SJ

1919.-1989.

hrvatski katolički svećenik-isusovac, pomoćni biskup zagrebački

teolog, filozof, nenadmašeni propovjednik, književnik, pjesnik, erudit

svestrani hrvatski intelektualac

Djetinjstvo, školovanje, studij

Mijo Škvorc rođen je u Ruševcu, kraj Križevaca 1. 9. 1919. u zemljoradničkoj obitelji od oca Jakoba i majke Ane. Osnovnu školu pohađao je u Sv. Petru Čvrstecu i Većeslavcu. Godine 1930. upisuje se u Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu te nakon četvrtoga razreda  odlazi 1934. g. u isusovačko sjemenište i gimnaziju u Travnik. Ondje je 1938. položio ispit zrelosti te iste godine stupio u dvogodišnji novicijat Družbe Isusove u Zagrebu. Filozofiju i teologiju studirao je u Zagrebu od 1940. do 1949. Za svećenika je zaređen u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu 1948. g. 

Profesor, glasoviti propovjednik, žrtva komunističkog režima

Kao profesor predaje na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu od 1950. do 1970. Paralelno vrši dušobrižničku službu za studente i drži propovijedi u Bazilici Srca Isusova te je time postao veoma poznat u cijeloj Hrvatskoj. Zbog svojih ga je propovijedi na temelju tzv. „verbalnoga delikta“, komunistički režim osudio na dvije godine strogoga zatvora koje je proveo kao robijaš u Staroj Gradišci od 1956. do 1958. Nakon zatvora, narušenog zdravlja, ipak je nastavio intenzivno djelovati kao profesor, intelektualac i neumorni pastoralni radnik.  Tako je posebno zapažen njegov briljantan nastup u Studentskom centru u Zagrebu na tribini, gdje je 28. ožujka 1967. pred 2500 slušatelja, većinom studenata, sudjelovao u javnom dijalogu s marksistom dr. Brankom Bošnjakom te svojom erudicijom i rječitošću upravo je trijumfirao na  temama koje su vodili tijekom dijaloga.

Pisac i hrabri kritičar bezbožne ideologije materijalizma

Duhovna veličina isusovca i potom biskupa Mije Škvorca najviše se očitovala u činjenici da je u svoje vrijeme on bio jedini crkveni intelektualac koji se još kao isusovac, a potom kao biskup  svojim čuvenim propovijedima kao i spisima hrabro suprotstavljao materijalističkoj ideologiji komunističkog režima. Nakon kardinala Stepinca bio je smatran stupom Crkve u odupiranju bezbožnosti marksističke ideologije.  Pater Škvorc je kao isusovac i potom kao biskup surađivao u mnogim katoličkim časopisima; a pisao je i pjesme (oko 300)  od kojih su neke uglazbljene i široko prihvaćene u bogoslužju (Nebo gori – Ja sam s vama). Za njegov svestrani intelektualni i pastoralni rad Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu dodijelio mu je počasni doktorat.

Pomoćni zagrebački biskup

Pater Mijo Škvorc godine 1970. bio je imenovan za pomoćnog zagrebačkog  biskupa. Kao biskup obnašao je mnoge dužnosti; među ostalim vršio je službe generalnog vikar grada Zagreba, povjerenika za redovnike, člana Rimske komisije za dijalog s nevjernicima i dr. Posebno se angažirao u pokretu Kursilja i zahvaljujući upravo njemu taj je pokret zaživio u Crkvi u Hrvata na duhovno dobro brojnih vjernika laika.

Smrt i veličanstveni sprovod

Biskup Mijo Škvorc umro je u Zagrebu 15. veljače 1989. g. u 70. godini života nakon duže i teške bolesti kao posljedice dvogodišnje robije pod komunističkom režimom.  Sprovod, kakvog Mirogoj odavno ne pamti, održan je 20. veljače 1989. g. Prema službenim podacima došlo ga je ispratiti preko 10.000 vjernika,  350 svećenika i 18 nadbiskupa i biskupa. Što govore ove brojke? One samo potvrđuju koliki je duhovni, pozitivan, katoličko-kršćanski utjecaj biskup Škvorc imao na Crkvu u Hrvata, ali i na cijeli hrvatski narod svoga vremena da su mu toliki  i u tako velikom broju iskazali posljednju počast!

Svestrani intelektualac i neustrašivi svjedok vjere

Isusovac i biskup Mijo Škvorc bio je uistinu svestrani hrvatski intelektualac i veliki svjedok katoličke vjere. Osobito je dobro bio upućen u filozofiju, teologiju, književnost te suvremena kulturna i društvena zbivanja. Svojim je neumornim radom kao profesor, a potom i kao pomoćni zagrebački biskup dao značajan doprinos djelovanju Crkve u Hrvatskoj te cjelokupnoj hrvatskoj kulturi. Tome je mnogo pridonijela njegova bogata publicistička djelatnost u raznim glasilima (Glas Koncila, Marulić, Glasnik Srca Isusova i Marijina, Veritas, Danica, Kana itd.), te znanstvenim časopisima (Život – Obnovljeni život, Bogoslovska smotra, Marulić itd.).  Bibliografija njegovih tiskanih radova i članaka zauzima 14 stranica i objavljena je u Zbornika predavanja s prvog njemu posvećenog znanstvenog simpozija 2009. održanog u Križevcima. 

Osim brojnih radova u raznim časopisima biskup Škvorc je objavio šest velikih tiskanih djela čije naslove ovdje donosimo:

1.Vjera i nevjera: Problem naših dana i Misterij naših duša. – FTI, 1982.

2. Jeruzalem ili Antiohija? – Crkva u svom povijesnom hodu. – FTI, 1988.

3. Najvjernija Odvjetnica naše Crkve, naroda, obitelji, srca. – Glas Koncila, 1988.

4. Isus – Spasitelj: Životni put i tajna Osobe. – FTI, 1998.

5. Molitva svake duše. – FTI, 2006.

6. Kršćanska egzistencija na ispitu: Korizmene konferencije. – FTI, 2020.

Nakon Ruđera Boškovića nije bilo većeg isusovca do Škvorca

Njegov svekoliki intelektualni rad dosad je bio vrednovan, obrađen i prikazan  za  obljetnice njegova rođenja i smrti na dva znanstvena skupa, i to u Križevcima (2009.) te u Zagrebu (2019.). Izlaganja s oba ova znanstvena skupa objavljena su u posebnim Zbornicima (2010. i 2020. g.). Dostupna su u cijelosti i na ovoj internetskoj stranici. (Link).

U zaključku ovoga kratkog prikaza njegova uzornog redovničkog, svećeničkog i biskupskog života treba reći i ovo: hrvatski isusovci, nakon Ruđera Boškovića nisu imali tako polivalentnog, svestranog  i mnogostruko nadarenog  člana kao što je bio isusovac biskup Mijo Škvorc!

Tko god se samo malo detaljnije upozna s njime, s njegovim vrlinama i djelima kojima je obilježio hrvatski crkveni i narodni život u drugoj polovici 20. stoljeća, spontano mu se nameće misao da bi se i za njega što prije trebao pokrenuti postupak za proglašenje blaženim i svetim.  Njegovo životno djelo, njegov duhovni lik, te njegova revnost za širenje i obranu katoličke vjere potvrđuju da je to i zaslužio. Tome želi pridonijeti i ova internetska stranica njemu posvećena gdje objavljujemo njegove tekstove kao i svjedočanstva osoba koje su ga poznavale i bile uvjerene u njegovu svetost.

Biskup Mijo Škvorc u Cerniku na blagoslovu jedne kapelice.

Desno do njega franjevac p. Rupert Rozmarić, ofm.