Misli, Riječi, Djela

U svojim dnevnicima Stanko nam nije ostavio posebno zabilježene svoje religiozne doživljaje i razmišljanja kao što to npr. nalazimo u dnevniku Ivana Merza. Ipak nismo prikraćeni da ne bismo mogli zaviriti u Stankovu dušu i vidjeti kako je on doživljavao svijet vjere.

Među njegovim stvarima našla se jedna mala bilježnica kojoj je dao naslov »Misli, Riječi, Djela«. U njoj je ispisivao razne citate, misli, izjave pojedinih velikih ljudi o religiji i kršćanstvu. Uglavnom ih je uzeo iz tadašnje veoma siromašne katoličke literature, koju je čitao. Misli su zaista krasne, dobro probrane, a poneke i veoma duboke. Iako nisu njegove, otkrivaju nam potpuno njegovu mladenačku dušu koja vjeruje, koja nastoji produbiti i učvrstiti svoju vjeru, koja se oduševljava plemenitim karitativnim akcijama katolika. Činjenica da se potrudio i da je sve to prepisao u posebnu bilježnicu govori mnogo: to je izraz njegove duše koja nosi u sebi bogato religiozno doživljavanje. Prisvojio je te misli, koje su u njegovoj čistoj duši našle odjeka, osjećao je onako kako su osjećali oni koji su ih napisali. I zato čitajući imajmo pred očima u prvom redu Stanka, njegovu čistu plemenitu dušu, koja se poistovjetila s tim mislima i u njima našla svoj izraz. Tu nam se on otkriva u svome mladenačkom poletu, u svojim plemenitim težnjama, u svojoj ljubavi prema Kristu, koji je sve više osvajao njegovo srce.

MISLI, RIJEČI, DJELA

Crkva je u stvari sila mira. Ona želi mir, ona radi za mir, njezino je srce sa svima onima koji žele mir, kao i onima koji predano rade za mir.

Individualna sloboda lišena svih granica, svih pravila, svih objektivnih i socijalnih vrednota u stvari predstavlja ubitačnu anarhiju.

Sv. Otac Papa Pio XII.
(Gore Srca 20. V. 51.)

Snaga društvenih zajednica leži u punom i savršenom priznavanju kraljevske vlasti Našeg Gospodina i u bezuslovnom prihvaćanju učiteljske vlasti Crkve.

Papa Pio X.
(Blagovest, 1, II. 51.)

Ljudi povezani skupa u društvo jednako ovise o Bogu kao i svaki za sebe, stoga barem toliko kao svaki pojedinac i ljudsko društvo mora dati hvalu Bogu, od koga dobiva svoj opstanak, uzdržavanje i bezbrojno mnoštvo dobara.

Papa Pio XI.
(Blagovest, 1, XII. 50.)

Krist sa mnom, Krist preda mnom, Krist iznad mene, Krist ispod mene, Krist na mojoj lijevoj, Krist na mojoj desnoj, Krist na sjedalu u kolima, Krist na Krmi broda. Krist u svakom oku što me gleda, Krist u svakom uhu što me sluša, Krist u srcu svakog čovjeka koji misli na mene, Krist u ustima svakog čovjeka koji govori o meni.

Sv. Patricije

Propovijedanje istine nije dovelo Kristu mnogo sljedbenika: ono ga je dapače dovelo do križa. Ljubavlju On je pridobio duše i povukao za sobom. Nema ni za nas drugog načina da ih pridobijemo.

Papa Pio XI.

Kršćanstvo duboko svjesno svoje vjere i svojih ideala nema razloga da bude malodušno i da se boji. Ono mora dati svijetu najveći i najpresudniji prilog, kakav si mnogi ni ne predstavljaju.

Papa Pio XII.

Bog traži da čovjek bude veseo i ja mu u tome želim pomoći.

Chesterton

Gospođo, vjera nema straha od znanosti, ona strahuje samo zbog Vašeg neznanja.

Msgr. Gibier

Ne mogu razumjeti kako može netko dvojiti o iskrenosti i stalnosti mojih vjerskih osjećaja… Radi toga sam pomno proučio temeljne nauke vjere, čitao i razmotrio razloge za i protiv vjere, te sam na temelju toga došao do najjačih dokaza po kojima razum nedvojbeno dolazi do spoznaje da je sveta vjera istinita i to u tolikoj mjeri da je svaki mora prihvatiti.

Milano, 6. siječnja 1815.
Aleksandar Volta

Otkako sam postao članom Katoličke Crkve, otada sam miran i spokojan, našao sam svoj cilj i vječnu metu svojoj duši. (G. S., 1. I. 48.)

Izak Hecker
(protestant, bezbožnik, katolik)

Predsjednik Republike Burme nakon puta po Burmi kaže da je i u najzabitnijim dijelovima Burme našao katoličke misionare. Osim toga je izjavio da su mu stanovnici pričali kako su svi za vrijeme japanske okupacije napustili vjernike osim katoličkih misionara.

(G. S., 7. III. 48.)

Sveučilišni profesor u Washingtonu Dr Henry Luka postao je katolikom. Ovaj je profesor predavao povijest i kroz dugi svoj naučni studij došao do zaključka da je jedino Katolička Crkva sačuvala pravu Kristovu nauku od prvih početaka pa sve do danas.

(G. S., 7. III. 48.)

Darwin je vjerovao u Boga.

Želim reći samo to da je meni glavnim dokazom za opstojnost Božju nemogućnost da bi veličajan i divan ovaj svemir zajedno s nama razumnim bićima postao pukim slučajem.

Darwin,
1873, Alhenäum

U krajnim slučajevima mojega kolebanja nisam nikada tako daleko došao da niječem opstojnost jednoga Boga.

Darwin,
1879.

Ljudi različitih vjera i različitih duhovnih zajednica trebaju priznati njihova međusobna prava kao građani jedna civilizirane zajednice.

(G. S., 7. III. 48.)
Jacques Maritain (UNESCO)

Švicarski prorodoslovac Ludwig Johan Agassiz piše: »Svemir je objava jedne baš tako moćne kao i plodne misli, on je dokaz jedne baš tako beskrajne kao i mudre dobrote. Svemir je najjasniji dokaz za postojanje jednog osobnog Boga, prvog Stvoritelja svih stvari, upravljača cijelog svijeta, djelitelja svega dobra.

(G. S., 21. III. 48.)

Izjava francuskog episkopata:

Za vrijeme štrajkova prošlog studenog biskupi Francuske jednodušno su izrazili svoje simpatije prema radnicima, koji su živjeli u tim prilikama. Poznavajući dnevna stradanja radnih klasa u okviru nesređene ekonomije, oni su potvrdili da je pravo svake obitelji da nađe u svojoj nagradi za svoj rad mogućnost da se dolično hrani i oblači. Danas pred sve većim porastom cijena zasjedanje kardinala i nadbiskupa sa zebnjom ustanovljuje da su sredstva za opstanak najvećeg broja ljudi još manja negoli pred nekoliko mjeseci.

(G. S., 18. IV. 48.)

Kad je kod nas došao na vlast Hitlerov režim, čekao sam da će mi sveučilište, koje je uvijek ponosno glasalo za pravicu, pružiti pomoć. Ali, prevario sam se. Sveučilište je šutjelo. Poslije sam se obratio na velike novinske zavode i na poznate književnike, ali sve uzalud. Samo se Crkva suprotstavila Hitlerovim krivim naukama. Nikada me ona nije zanimala, ali sad imam za nju veliko poštovanje i divljenje, jer je samo ona imala odvažnosti braniti istinu. Sada konačno volim Crkvu koju sam prije podcjenjivao.

Prof. Albert Einstein

Dođi Ti Blagosloveni i Sveti k nama u Aziju! U Evropi već Te mnogi ne poznaju. Izašao si iz Azije, vrati se opet stanovništvu Azije! S najvećim poštovanjem obaramo glavu pred TOBOM i primit ćemo Tebe Svetog s duhom ljubavi.

(G. S., 1. VIII. 48.)
Gandhi,
Indija (dosl. prijevod)

Naše crkve su više nego prepunjene, a ima sve više vjernika koji se pričešćuju. U Velikoj Britaniji je nestašica crkava. Mnogo mladih ljudi hoće da budu svećenici, osobito bivši vojnici.

Nadbiskup Westminstera,
kardinal Griffin

Divni ovaj svemir meni je čuđenja vrijedan, ali razumno čudo pred kojim sagibam glavu. Ali da je to čudo nastalo pukim mehanizmom, tj. djelovanjem koje nije bilo u prvobitnoj osnovi, nego je nastalo slučajno, onda bi to za mene bilo još veće čudo, kojem se moj razum protivi, ali mu se ne klanja kao onomu.

(G. S., 15. VIII. 48.)
K. E. U Baer (Studien 2.470)

Povodom pobjede nacionalističke stranke u J. Africi katolički list »The southern Cross« podsjeća katolike na temeljne zasade katoličke vjere o rasizmu: Svi su ljudi po svojoj naravi jednako vrijedni. Nitko nije zao zato što pripada ovoj ili onoj rasi ili što ima stanovitu boju kože. Nijedna rasa sama po sebi nema više prava od drugih. Svi ljudi su sinovi jednog nebeskog Oca.

(G. S., 22. VIII. 48.)

Japanska vlada obećala je japanskim katolicima da će čim to prilike dozvole povući iz upotrebe sve one udžbenike, koji su prije bili u upotrebi u japanskim školama a koji vrijeđaju kršćansko gledanje na svijet. S druge strane japanski katolički odbor započeo je s pripremama izdanja udžbenika koji će se upotrebljavati u katoličkim školama.

(G. S., 29. VIII. 48.)

Najveća je šteta za državu ako ljudi ne poznaju Boga. Onaj koji ništi vjeru, ništi temelje ljudskog društva.

Platon

Ne znam da li može postojati povjerenje i vjernost u ljudskom društvu i pravednost, ako nestane bogobojaznosti.

Cicero,
De nat. deor. lib. 2.

Može li postojati civilizirano društvo dugo bez vjere? Da li je ćudorednost (moral) bez vjere i bez Boga i vjere u neumrlost duše prava ćudorednost? Ne! Bez tih obadviju istina nema ništa više što bi me razumno moglo priječiti da tražim svoj užitak i svoju korist pa makar na račun dobra drugih… Ako se mogu nepravedno obogatiti i kod toga izbjeći kaznu, zašto ja ne bih htio to? Sjaj zlata lako navede čovjeka da brzo zaboravi na mrlje u svom ćudorednom značaju. Ja ne vidim nikakvog razumnog razloga da se suzdržim od bilo kakova neumjesna djela, loma povjerenja, krađe i drugog, dokle god to ostaje nekažnjeno a meni donosi korist… A i što bi bilo na putu ovakvim ljudima, koji si žele udovoljiti… Možda savjest? Bez Boga nema savjesti… Bez vjere je neuklonjiv pad samo u prirodne prohtjeve i barbarstvo.

Emil Lorely
liberalni profesor nacion. ekonomije

Učenjak, koji si sam izdaje patent mudrosti lako sa svoje stolice naviješta tvrdnju: Nema Boga.

Bivši ministar
Don Alefondo Pidal y Mon, 1889.

Kad se jednog dana Voltaire rugao s D’Alembertom i Diderotom kod stola vjerskim naučavanjima, iznenada ih prekine Voltaire riječima: Pričekajte dok moja sluškinja izađe, jer ne bi htio da me ove noći umori.

Znanost, ljepota, čast i vlast bez vjere su ništa. Jedina vjera drži čovjeka ispravnim na životu i na smrti.

(G. S., 25. XII. 48.)
Sveuč. Prof. Karlo Fridrich Stumpf-Brentano

Ako sumnjaš da li ima Bog i drugi posmrtni život, moraš tako živjeti, kao da ima drugi život. A da li sigurno znadeš da nema? Ja veoma dvojim u to da to sigurno znadeš.

Diderot,
Pensées philosophiques

Nitko nije u cijelom svemiru tako osamljen koliko onaj koji ne poznaje Boga. On s osiromašenim srcem tuguje što je izgubio najvećeg Oca, a kraj njega je neizmjerna lešina prirode, koju ne ravna i ne drži na okupu nikakav duh svijeta, i on u svom grobu samoće raste i tuguje tako dugo dok se ne otkine od te lešine. Cijeli je svijet njemu kao velika na pola u pijesku ležeća egipatska sfinga od kamena, a svemir mu je hladna željezna maska bezoblične vječnosti.

Jean Paul

Ja se ne bih mogao nipošto odreći sreće što vjerujem u budući nastavak života, ja bih mogao s Lorencom pl. Medici prije kazati da su svi oni za ovaj život mrtvi, koji se drugom ne nadaju.

(G. S., 22. X. 1950.)
Goethe

Možeš naići na gradove bez utvrda, bez poznavanja pisma, bez kraljeva i bez palača, ali još nikada nitko nije vidio niti će vidjeti grad bez svetišta, bez božanstva, bez molitve i bez žrtve.

Plutarh

Danas ne postoji učenjak koji bi išta značio, a koji bi se usudio tvrditi da među primitivnim narodima ima i takovih koji ne znaju za pojam Boga i religije.

O. Schmidt

1. Znate čemu se najviše čudim? Tomu da se silom ne da upravo ništa učiniti. Na kraju će duh nadvladati sablju..
2. Tjelesne naslade ubijaju narode kao i pojedine ljude, koji su tako ludi da samo za te naslade žive.
3. Vjera je odmor duše, ona je ufanje, ona je sidro spasa nesretnika.
4. Katlicizam je vjera reda i društva. Katolička Crkva je majka mira i jedinstva.
5. Evanđelje ima neku tajnu moć, neku toplinu, koja djeluje na razum i koja začarava srce. Kad razmišljajući čitaš Evanđelje, osjećaš isto kao da promatraš nebo.
6. Krist se ne mjenja. On se ne koleba nikada u svome naučavanju. I najmanja tvrdnja tako je jednostavna ali i duboka, da može osvojiti i neuka čovjeka i mudraca.
7. Moje pobjede učiniše da su ljudi vjerovali u moju snagu. Dobro. A mene svemir nuka da vjerujem u svemogućeg Boga. Što su i najbulje vojničke vježbe prema gibanju zvijezda?
8. Krist osniva društvo, koje ide samo za tim da poboljša ljudsku unutrašnjost, da očisti savjest, da uči istinu, da posveti dušu. Koliki dokaz za Njegovo Božanstvo! Da, to je vjera!

(G. S., 22. X. 50.)
Napoleon Bonnaparte
(Sv. Helena)

Katolički Karitas u zap. Njemačkoj izgradio je 1950. god. 5.000 stanova. Za 1951. planirano je 6.000 novih stanova.

U misijama Katolička Crkva uzdržava 76 visokih škola na kojima studira 49.000 studenata.

U Litvi je prije rata bilo 12 nadbiskupa i biskupa. Od njih su 4 u izagnanstvu, 4 u Sibiru, 3 su umrla za vrijeme rata, dok je jedan nestao.

Družba Isusova ima danas u misijama 9.928 misionara, osim toga 54 sveučilišta, 24 bogoslovska sjemeništa, 37 apostolskih škola te drugih stručnih škola s ukupno 305.000 učenika.

(G. S., 25. XII. 50.)

Ja sam liječnik i katolik. Kao liječnik navikao sam svaki dan mirno gledati smrti u oči. Kao katolik naoružan vjerom, koja ne bježi od velikih nacrta Providnosti, gledam na sud Božji prema vjerskim načelima u kojima sam odgojio svoj duh.

(G. S., 9. IX. 51.)
Dr Napoleon Laureo
(glasoviti specijalist za rak i veliki propagandist za borbu protiv raka. Brazilija)

Povodom 60. godišnjice glasovite socijalne enciklike Pape Leona XIII. Rerum novarum, katoličke radničke organizacije Belgije, Kanade, Kolumbije, Holandije, Italije i ostalih naroda organizirale su na Duhove veliko radničko hodočašće u Rim. Sv. Otac je za ovo hodočašće održao sv. misu u kapelici sv. Petra na Duhove i tom prilikom radnicima održao govor u kojem je naglasio da istina, pravda i kršćanska ljubav moraju biti tri temelja na kojima počiva kršćanski radnički pokret. U predvečerje Duhova radnici su priredili sv. Ocu veličanstvenu bakljadu.

Tvrdnja nekih učenjaka o areligioznosti različitih primitivnih naroda odavno je upoznata kao temeljna zabluda.

Lasch,
evolucionist

Primjeri primitivnog monoteizma pripadaju zajedno s govorom i obitelji onim zagonetkama početka ljudske kulture, koje će valjda vječno ostati neriješene.

Lasch

U Holandiji je 200.000 mladeži upisano u katolička nogometna društva.

(G. S., 9. IX. 51.)

Jednodušna je suglasnost svih učenjaka na polju prirodnih znanosti da se naše znanje upućuje jednoj realnosti, koja nije mehanička. Svemir nam sve više izgleda kao velika misao, a ne kao stroj. Mi sve više počinjemo uviđati da je Duh tvorac i upravljač carstva matrije.

James Jeans,
glasoviti engleski astronom.
(Tajanstveni svemir, Kembridž, 1951.)

Dosta nam je zaviriti u naše vlastito »ja«, pa osjetiti da fizički svemir ne uključuje svu stvarnost. U ovoj stvarnosti nalazi mjesta težnja učenjaka za istinom, kao i lijepo i moralno, ali i onaj doživljaj koji mi nazivamo prisustvo Božje. Ako se pred tajnom postojanja čovječjem srcu otrgne usklik: Kuda sve ide ovo? tada bi pogrešno bilo odgovoriti s gledišta osjetnog saznanja: u atome, u kaos, u svemir pun užarenih kugla, koje srljaju u propast. Ne. Svrha je sasvim druga, viša, tj. Duh u kome je kao u kovčegu sakrivena sva istina… Religija ima tu odliku da nam ovu istinu stavlja pred oči kao posve dnevnu stvarnost.

Antun Edington,
veliki engl. astronom.
(Novi putovi prirodnih nauka)

Bog je biće nezavisno od čovječjeg umovanja i doživljaja. Prema tome ne može se reći da je Boga izmislila čovječja mašta, niti se njegova egzistencija može vezati za čovječje osjećaje. Bog ne živi samo u duši vjernika, nego On upravlja svijetom, bez obzira da li netko u Njega vjeruje ili ne vjeruje. Fizička uzročnost, do koje se došlo razvojem fizičko-teorijskih istraživanja, nosi u sebi jasan svršni karakter. Zakonitost koja vlada prirodom predstavlja umno uređenje svemira, u koji je uključena i priroda i čovjek. Moć koja stvara prirodne zakone ima sve znakove Božanstva, u koje vjeruje religiozni čovjek… Za učenjaka prirodnjaka je prva stvar ono što mu govore njegova čula. Odavle on gleda da se putem induktivnog istraživanja što je moguće više približi Bogu i Njegovom uređenju svemira, kao višem, vječno nedostiživom cilju.

Max Planck

Mi stojimo pred dvije mogućnosti: ili vjerovati da su svemir i veličanstveni zakoni i red u njemu posljedice slijepog slučaja ili pak rezultat jedne inteligencije. Što ćete Vi kao razumno biće odabrati? Ja osobno vjerujem u Božansku inteligenciju.

(G. S., 22. IV. 51.)
Mihajlo Pupin